Izlazak zloupotreba velikih društvenih medijskih korporacija poput Google-a i Facebook-a na videlo konačno počinje da skreće pažnju na opasnosti monopolizma nad našim komunikacijama. Ipak, konkretan način na koji ovi monopolisti kolonizuju javno obrazovanje prolazi maltene neopaženo. Radi se o neobuzdanoj privitazaciji prerušenoj u "osnove obrazovanja 21. veka".

Pet globalnih vodećih korporacija su tehnološke platforme - Apple, Google, Microsoft, Amazon i Facebook. Platforme pružaju velik izbor usluga raznih namema. Svih pet velikih korporacijskih platformi je u kratkom vremenskom roku naraslo do tolike veličine da, osim međusobne, nemaju nikakvu značajnu konkurenciju. Takmiče se međusobno, dodajući usluge u cilju obezbeđenja svojih monopola nudeći korisnicima sve što rade online.

Ako se razvije nova usluga za koju korisnici počnu da pokazuju interes, ili koja se takmiči sa komponentom njihove platforme, ona biva kupljena i integrisana u platformu, onemogućujući nove takmičare. Alternativno, velike korporacije koriste svoje bogate resurse za razvoj slične usluge i eliminaciju potencijalnog takmičara.

Snicek u delu Platform Capitalism ukazuje da razvoj ovih monopola "uvodi nove tendencije unutar kapitalizma koje predstavljaju značajne izazove post-kapitalističkoj budućnosti". Gradnja javnih platformi za saradnju postaje nedostižan san.

Nije iznenađujuće to što su ove platforme namerile da kolonizuju obrazovanje. Javno obrazovanje predstavlja veliki udeo u potencijalnom prihodu. Osim toga, škole predstavljaju mesto gde je moguće dopreti do najvećeg dela budućih potencijalnih mušterija, odnosno korisnika usluga platformi.

Kolonizacija predstavlja proces u kome značajna sila ulazi u neko područje i počinje da dominira. Kolonizacija ne predstavlja samo preuzimanje proizvodnje i resursa, već i nametanje - često prikrivenog ali i nasilnog - procesa, pristupa pa čak i vrednosti društvenog i kulturnog okruženja. Monopolističke platforme su na putu ka dominaciji nad javnim obrazovanjem.

Najuspešniji kolonizator je Google. Nedavni izveštaj ukazuje da Google-ovu G-Suite for Education koristi polovina nastavnika i učenika u S.A.D. Kanada se ubrzano približava jednakom nivou korišćenja. Ova platforma nudi paletu besplatnih softverskih alata koje mogu koristiti učenici i nastavnici - uređivače teksta, prezentacija, tabela i sl. G-Suite uključuje "Učionicu", integrisani sistem za upravljanje učenjem koji prati ocene, pristustvo i dr. Naravno, materijal za učenje je povezan sa YouTube-om.

Novi elementi se dodaju svako malo. "Google Sites" se promoviše za e-portfolija učenike, jer bi "svaki učenik trebalo da objavljuje celom svetu". Google je kupio Workbench, i integrisao ga sa Google Učionicom da bi ponudio "lekcije vezane za raznovrsne 'kreativne' aktivnosti sa fokusom na nauku, tehnologiju, inženjering i matematiku". Ovo predstavlja deo Google-ovog plana da "pomogne školama i nastavnicima u rešavanju univerzalnih potreba u vezi sa nastavnim sadržajem".

Umesto demokratskih javnih institucija, Google uobličava ponudu. Google-ova pozicija kolonizatora je urvrđena hardverom koji se sve više koristi u školama - Google Chromebook-om. Povoljniji je od drugih računara zato što je većina komponenti neophodnih za njegovo funkcionisanje - operativni softver, aplikacije i prostor za skladištenje podataka . obezbeđena od strane Google-ovog cloud-a. Nema potrebe ugrađivati ih u računar. Prema tržišnim izveštajuma, Chromebok-ovi imaju većinski udeo u svim računarima prodatim školama u S.A.D, a prodaju se svuda u svetu.

No, da bi se koristili Google-ovi alati, neophodno je imati gmail nalog, pa ako roditelji žele da zaštite privatnost svoje dece i odbiju gmail nalog, dete biva izopšteno dok ostatak razreda nastavlja da radi na svojim Chromebook-ovima i ostalim Google-ovim alatima. (Pogledajte ovde kakva se vrsta pristanka zahteva od roditelja - između ostalog omogućavanje Google-u da pohranjuje podatke van države nastavnika i učenika, kao i omogućavanje pristupa svim informacijama od strane američkih državnih institucija u skladu sa USA PATRIOT zakonom).

Google se čak prihvatio učenja "sigurnosti na internetu", u programu namerenom da dopre do 5 miliona učenika. Suština ovog programa je igra za učenike od trećeg do šestog razreda u kojima ih uči da izbegnu "prevarante, hakere i druge zlikovce". Međutim, kritičari ukazuju da u programu nema reči o brizi za privatnost ličnih informacija korisnika koji bivaju praćeni online. Google je prilagodio program tako da ignoriše njegovu ulogu "zlikovca".

Švedska studija Google-ove strategije zaključuje da "stvaranjem implicitne podele između dva koncepta - (tvojih) 'podataka' i (prikupljenih) 'informacija' Google uspeva da prikrije prisustvo biznis modela za onine marketing, istovremeno simulirajući prakse i etiku besplatne javne obrazovne institucije".

U delu The Weaponization of Education Data, Audrey Watters istile da "Rizik se ne sastoji samo u neautorizovanom pristupu podacima (hakovanju), već prvenstveno u prikupljanju podataka. Profiliranju, Praćenju. Nadziranju,"

Google nije jedini u biznisu kolonizacije obrazovanja i učeničkih podataka, već samo trenutno najuspešniji. Jedan od takmičara je i Microsoft 365 Education, koji obećava da će da "osnaži svakog učenika na planetu da postigne više" i "otključa učenje bez ograničenja".

Naturanje "Microsoft 356" nije slučajno. Ova platforma nudi cloud softver za poslovnu namenu. Prestavlja Microsoft-ov novi biznis model: softver se ne prodaje, već iznajmljuje - a korisnici nastavljaju da ga plaćaju. Proizvodi tvog rada nisu sačuvani na tvom računaru već u Microsoft-ovom cloud-u - da bi ih koristio da moraš da nastaviš da plaćaš uslugu, Kao i Google, Microsoft se nada da će učenici nastaviti da koriste njihove alate kada završe sa obrazovanjem.

Microsoft podražava većinu Google-ove ponude, ali naplaćuje uslugu direktno novcem za razliku od Google-a koji je naplaćuje prikupljanjem podataka koje zatim prodaje. Microsoft nudi aplikacije, obuku nastavnika i lekcije iz oblasti nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike u cilju njihovoh "obogaćenja". Nude "povoljne" Windows 10 uređaje sa licencama za Microsoft 365 Education.

I ostale velike tehnološke korporacija imaju svoje programe. Apple je na primer bio prvi u ulasku u tržište obrazovanja svojim Apple IIe računarom i "Apple učionicom sutrašnjice" još davnih 1980ih. U poslednje vreme se oslanjao na lakoću korišćenja iPad tableta koji je, bez obzira na visoku cenu, bivao prodavan školama u Los Angelesu u paketu sa Pearson kurikulumom, u sklopu projekta koji se neslavno završio.

Poduhvatni kapitalisti se nadaju da će otkriti magičnu aplikaciju koja će zgrnuti bogatstvo. Svake godine, stotine miliona američkih dolara bivaju uložene u razvoj novih proizvoda čiji je cilj pokušaj osvajanja potencijalog tržišta. "Pobednike" će najverovatnije kupiti neka od velikih korporacija - manje srećnima će ideje biti kopirane i interno razvijene od strane monopolista.

Obrazovni autoriteti i istraživači ne poklanjaju dovoljno pažnje na uobličavanje i iskrivljenje obrazovanja do kojeg može doći (odnosno već dolazi) zahvaljujući kolonizaciji obrazovanja od strane tehnoloških monopolista.

Preveo: Marko Cupać

Original: instituteforpubliceducation.org

Next Post Previous Post